U petak, 13. listopada, u okviru projekta Made in – Platforme za suvremeni obrt i dizajn, u organizaciji udruge Drugo more, u prostoru Filodrammatice organiziran je seminar „Morska dobra“, otvoren za šire građanstvo i sastavljen od dva panela.
„Ovaj seminar izveden je kao dio većeg projekta Made in, s idejom izvođenja triju umjetničkih produkcija izabranih umjetnica i jednog umjetničkog kolektiva, pa je zapravo seminar, iako otvoren za širu javnost, bio ponajviše usmjeren njima i njihovoj široj edukaciji u ovom segmentu. Prvi dio panela bio je posvećen predstavljanju prirodnih materijala koji se kao takvi mogu koristiti u gradnji, a nisu rašireni, a drugi dio seminara, bio je namijenjen temi turizma, pogotovo iz razloga što je nautički turizam nešto što tek dolazi u Rijeku, a što može biti plodnom temom za umjetničke produkcije i njihovu reakciju. U tom kontekstu, jedna je od odabranih umjetnica projekta Robertina Šebjanić, koja je u prostoru Filodrammatice imala izložbu u siječnju 2023. baveći se kemijom mora, a koju je pronalazak gigantske bombe u obalnom moru Rijeke trigerirao da se započne baviti istraživanjem zaostale municije u tom specifičnom području. Druga je umjetnica Henriette Waal koja djeluje u okviru, nazovimo ga bio laba, a čijom su temom istraživanja različiti materijali koji se mogu pronaći u Rijeci i okolici, koji su bili korišteni pa su zanemareni ili materijali koji su u potpuno novi, kao spoj tradicionalnih i high tech logika. Treći je uključeni participijent projekta zagrebački dizajnerski kolektiv Oaza, koji se bavio projektom „Ilica“ u Zagrebu, a koji će sličnu ideju, provesti u Rijeci” – izjavio je za Artkvart Davor Mišković, voditelj udruge Drugo more.
Vodeći se premisama održivosti, prvi panel „Obala“ bio je posvećen prirodnim resursima korištenima u gradnji, te načinima na kojima se potonji, kao i tradicijske tehnike, mogu koristiti u suvremenom svijetu. Prvi predavač, Matko Šišak, povjesničar, etnolog i dizajner permakulture, kao inicijator i voditelj organizacije ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa), okupljenoj je publici predstavio koncept gradnje kuća koji koristi lokalne, prirodne materijale, a koji pritom nisu podvrgnuti industrijskoj preradi (drvo, slama, celuloza, kamen i konoplja). Nadalje, Filip Šrajer, doktor arhitekture, suosnivač i istraživač udruge „4 grada Dragodid“, izložio je temu novih uloga izgradnje suhozida kao tradicijskom naslijeđu jadransko-dinarskog područja Hrvatske, važnosti revitalizacije ove partikularne kulturne baštine, ujedno predstavivši aktivnosti udruge – radionice izgradnje suhozida na brojnim lokacijama Hrvatske, kao i akcije obnove istih, koje, u posljednje vrijeme, bude sve više interesa javnosti. Treći predavač prvog dijela seminara, Duje Dorotka, etnolog, antropolog i kustos, izložio je temu ribolova i deforestacije, kao povijesnog pregleda tradicijskih ribolovnih praksi korištenjem umjetnog izvora svjetla, posebno istaknuvši posljedice potonjih aktivnosti i njenih rezultata tj. negativnim utjecajem na biološki i životinjski svijet koji obitava u tim područjima. Moderatorica prvog panela, bila je Henriette Waal, dizajnerica i suosnivačica Atelier Luma u Arlesu, umjetnička voditeljica rezidencije Peat Meadow u Nizozemskoj.
Drugi dio seminara moderirao je Nebojša Zelič, docent Filozofskog fakulteta u Rijeci. Panel „More” bio je pak posvećen opasnostima litoralizacije, kao i nautičkog turizma, koji u zadnje vrijeme ubrzano pogađaju Hrvatsku, a koji će uslijed „svečanog uručenja ugovora o koncesiji” za realizaciju buduće ACI marine u Porto Barošu, zaprijetiti i gradu Rijeci, a koji će, s obzirom na iznesene zaključke gostujućih stručnjaka u sklopu seminara, čini se – puno teže teći. U ovom kontekstu, ključno je napomenuti kako je potonji projekt „težak” 50 milijuna eura, najveća investicija u području nautičkog turizma u povijesti RH, a koje će provesti društvo ACI-GITONE, nastalo suradnjom dvaju regionalnih lidera ACI d.d. i GITONE Kvarner d.o.o..
Prvi predavač drugog panela bio je Sven Marcelić, izvanredni profesor na Odjelu za Sociologiju Sveučilišta u Zadru. Njegovo se izlaganje ponajviše koncentriralo na negativne utjecaje litoralizacije, odnosno posljedica koje hrvatski turizam ima na obalno područje RH. Iznesene su statistike koje svjedoče kako je prostorni raspored turističkih djelatnosti RH 90% vezan uz jadranske županije, koncentriranih u istom postotku uz samu obalu. Unatoč afirnativnom stavu jedinica lokalne samouprave u procesu apartmanizacije jadranske obale, tako što se negativno reflektira spram odnosa urbanističkih planova i javne infrastrukture: na primjeru grada Zadra, Marcelić je pokazao kako se lokalno stanovništvo seli sa obale u neuređena predgrađa, koja su uslijed loših urbanističkih planova, izuzeta od nužnih i potrebnih infrastrukturnih potreba – bolnica, vrtića, škola.
Drugi predavač, bio je Neven Cukrov, znanstveni savjetnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, koji trenutno vodi morsku postaju Martinska kraj Šibenika. Cukrov je pak iznio prijetnje ekosustavu mora i oceana, kao i statističke podatke najučestalijih zagađivala Jadranskog mora, koje uz to što je malo, je i – zatvoreno. Između anorganskih zagađivala, među kojima su i metali poput žive, kadmija i olova, čini se da riječko more, iz trenutačno nepoznatih razloga, napada srebro, a u Jadranskom su moru prisutni i organski zagađivači nastali intencionalnim industrijskim procesima ili kolateralnim posljedicama industrijskih procesa, poput izgaranja. Najveći problem i opasnost biosferi Jadranskog mora ipak je kruti otpad i pojava enormne količine plastike i mikroplastike u njemu, koju posljedično, unosimo u organizam konzumacijom ribe koja se svakodnevno hrani njenim česticama. Cukrov je naglasio kako je pojava mikrobioloških patogena, utoliko i fekalija u moru koje se razgrađuju unutar 30 sati, najmanji mogući problem s kojime se u ovom kontekstu možemo susresti.
Posljednji predavač seminara bio je dr. sc. Hrvoje Carić, istraživač, analitičar i viši znanstveni suradnik na Institutu za turizam, u kontekstu kojeg istražuje pokazatelje o (ne)održivosti i primjeni ekološke ekonomije, odnosno zaštite okoliša i prirode u turizmu. Predstavivši statističke pokazatelje utjecaja turizma na gradove jadranske obale, odnosno njegove realne „benefite” kao što je npr. činjenica da kupači plaža u Crikvenici, zbog zasićenosti turističkih posjetitelja, tijekom boravka na plaži imaju na raspolaganju svega 22 cm obalne linije ili, s druge strane, prosječne potrošnje jednog nautičkog turista koji na jadranskoj obali izdvoji ukupno 37 eura (što je u razdoblju inflacije jednako cijeni osnovnih životnih potrepština napola prazne Konzumove vrećice), Carić je zaključio kako faktično razumijevanje koristi, odnosno rizika turizma, ne biva hrvatskim slučajem, te kako je trenutna praksa, namjerno ili uslijed neinformiranosti, rizike u potpunosti – ignorirati. U ovom kontekstu, Carić je pozvao umjetnice i umjetnike da koriste medij angažirane umjetnosti kao snažno sredstvo odjeka postojeće situacije u javnost, ujedno prozvavši političku opoziciju i novinare, koji u ovom specifičnom području, ne postavljaju ključna pitanja onima koji su zaslužni za ovu partikularnu situaciju, i time ne izvršavaju svoje ključne funkcije.
Po završetku predavanja samostalnih izagača, otvorena je zajednička rasprava, s postavljenim ključnim pitanjem: „Litoralizacija i nautički turizam – da, ali za koga?“ Na koncu, može se zaključiti kako u kontekstu ove rasprave, odnosno odluka i praksi hrvatskog gospodarstva te shodnih turističkih ciljeva, i dalje vrijedi zlatna izreka – „pazi što si želiš”.
Projekt Made in – Platforma za suvremeni obrt i dizajn, sufinanciran je sredstvima Europske Unije, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Fotogarfije snimila: Katarina Podobnik
#Drugo More #Filodrammatica #Made in #Morska dobra #Oaza
