Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci pokreće stručni časopis Dispozitiv s ciljem šireg promicanja vizualne, izvedbene i primijenjene umjetnosti i aktualizacije nekih od ključnih tema koje u društvenoj sferi uvode umjetničke prakse.
Časopis Dispozitiv poziva autore i autorice na prijavu radova za svoj prvi broj, posvećen temi Umjetnost u doba tehnocena. Tehnologija, kao središnja poveznica, oblikuje suvremeni svijet i umjetničke prakse, a tema omogućuje širok raspon pristupa – od kritičkih i skeptičnih do afirmativnih i inovativnih.
Javni poziv otvoren je do 5. ožujka 2025. godine.
Kroz stručne tekstove, recenzije i kritike, časopis će educirati širu javnost o značajnim događajima i inovacijama u umjetničkom svijetu. Cilj je povećati razumijevanje i vrednovanje suvremene umjetnosti među različitim demografskim skupinama. Fokusirajući se na radove kako domaćih tako i međunarodnih umjetnika, Časopis će pružiti podršku u promociji njihovih projekata i inicijativa.
Prvi broj biti će promoviran u tiskanom izdanju početkom lipnja 2025. godine.
Tema broja: Umjetnost u doba tehnocena
Prvi boj časopisa Dispozitiv posvećen je temi izazova i potencijala koje tehnologija predstavlja pred današnje društvo, odnosno nastoji problematizirati ulogu koju razvoj tehnologije ima u razumijevanju, oblikovanju i transformaciji naše stvarnosti, okoliša, u redefiniranju društvenih ponašanja, estetike, svjetonazora, načina življenja i izvođenja umjetnosti. Tema broja, Umjetnost u doba tehnocena usmjerena je na koncept tehnocena, koji je proizašao iz pojma antropocen, a u literaturu je uveden radi boljeg razumijevanja suodnosa umjetnosti i suvremenog društva u vremenu izrazitog tehnološkog napretka.
Koncept tehnocena danas je u fokusu interesa međunarodnih znanstvenika iz različitih znanstvenih disciplina, posebice društvenih i humanističkih znanosti, pa teorijski okvir mogu pružiti objavljene publikacije, eseji i članci na navedenu temu, poput istraživanja znanstvenika Olivera Lópeza-Corone, Agostina Cere, Claire Bishop, Hermínia Martinsa i Emanuele Giorgija i drugih.
Naime, kako ističe jedan od prvih sociologa znanosti i tehnologije Hermínio Martins u svojoj knjizi Tehnocen (The Technocene), posljednja desetljeća naročito je obilježila izrazita “tehnologizacija i komercijalizacija ključnih faza naših životnih putanja”,3 pa se dostignuća u području tehnologije nameću kao ključna u oblikovanju naše suvremenosti. Martins upućuje na promjene u načinu življenja, ali na redefiniciju odnosa u društvenim institucijama koje imaju moć kontrole, regulacije i oblikovanja naših života. Povjesničarka umjetnosti i teoretičarka Claire Bishop u knjizi Poremećena pažnja: Umjetnost i granice digitalnog fokusa (Disordered Attention: Art and the Limits of Digital Focus) ukazuje na poremećaje pažnje nastale uslijed učestalosti korištenja digitalnih tehnologija, te na utjecaj digitalnih medija na suvremenu umjetnost.4 O suodnosu antropocena i tehnocena ukazuju istraživanja koja su objavili Oliver López-Corona i Gustav Magallanes-Guijón1, te Agostin Cera u časopisu Techné.2 Spomenuta istraživanja mogu pružiti teorijsko uporište za daljnju problematizaciju širokog spektra vizualnih, izvedbenih, iskustvenih, estetskih i drugih problema koje proizlaze iz teme tehnocena. Konačno, u doba tehnocena umjetničke prakse mogu kroz afirmaciju ili otpor dati kritički odgovor na tehnološki posredovanu stvarnost u koju smo imerzivno uronjeni. U tom kontekstu, časopis Dispozitiv pruža platformu za interdisciplinarna stručna i znanstvena istraživanja te dijalog.
Neke od podtema koje se obuhvaćaju časopisom:
- Umjetnost i umjetničke prakse u doba tehnocena: Promjene u tehnologijama, u procesima izvedbe djela, pojava novih tehnoloških i medijskih praksi, sve pod utjecajem tehnologije, uključujući nove tehnologije poput proširene stvarnosti (XR), umjetne inteligencije i metaverzuma i slično. Promjena paradigme umjetnosti, njezine estetike, etičnosti, tematskog usmjerenja i slično. Karakter umjetnosti u doba tehnocena.
- Tehnologija i ljudskost: Moralna i etička pitanja koja proizlaze iz interakcije tehnologije i društva, s naglaskom na ulogu umjetnosti u kritici i afirmaciji ovih fenomena3 4.
- Ekologija i tehnologija: Utjecaj tehnologije na ekosustave i uloga umjetnosti u promicanju ekološke održivosti.1
- Edukacija i pedagogija u doba tehnocena: Problematizacija umjetničkog obrazovanja u digitalnoj eri, pitanje uvođenja novih alata u postupcima izvođenja djela te prezentacije umjetnosti, problem utjecaja tehnologije na nastavne metode u umjetničkom obrazovanju.
- Estetika u doba tehnocena: Utjecaji tehnologije na estetiku; razvoj estetike u tehnocenu. Promjena paradigme ili nešto drugo?
- Tehnocen u lokalnom i globalnom kontekstu: Specifičnosti lokalnih odgovora na globalne izazove, pojedinačni umjetnički slučajevi, pojave i fenomeni koji upućuju na jedinstven tretman društvenih, kulturnih i ekoloških aspekata tehnologije u lokalnom kontekstu.
Reference
- López-Corona, O., & Magallanes-Guijón, G. (2020). It Is Not an Anthropocene; It Is Really the Technocene. Frontiers in Ecology and Evolution, 8. Dostupno na: https://doi.org/10.3389/fevo.2020.00214.
- Cera, A. (2017). The Technocene or Technology as (Neo)environment. Techné: Research in Philosophy and Technology, 21(2–3), 243–281. Dostupno na: https://doi.org/10.5840/techne201710472.
- Martins, H. (2018). The Technocene. Anthem Press.
- Bishop, C. Disordered Attention: Art and the Limits of Digital Focus.
Predaja rukopisa
Radovi se predaju online putem sustava OJS (Open Journal Systems) . Prijavu radova možete izvršiti registracijom i prijavom na sustav OJS putem sljedeće poveznice: https://ojs.apuri.com.hr/. Uz rad, autori trebaju priložiti popratno pismo u kojem izjavljuju da je rad originalan, neobjavljen i nije pod razmatranjem za objavu u drugom časopisu.
Postupak recenzije
Svi pristigli radovi podliježu dvostruko slijepoj recenziji. Recenzenti su stručnjaci iz područja članka, a njihov se identitet ne otkriva autorima.
Etičke smjernice
Autori su dužni pridržavati se etičkih smjernica za istraživački rad i publikaciju. Ako se utvrdi da je rad plagiran ili da ne ispunjava etičke standarde, bit će odbijen.
Radovi poslani na objavljivanje u časopisu smatraju se originalnima i neobjavljenima te da nisu predani na recenziju u drugi časopis. Autori su odgovorni za sadržaj svog rada, uključujući točnost podataka i dobivanje potrebnih dopuštenja za objavljivanje specifičnih podataka, slika, priloga i drugih materijala koji podliježu autorskim pravima.
Kontakt informacije
Za dodatne informacije i upite, kontaktirajte uredništvo časopisa na dispozitiv@apuri.uniri.hr ili posjetite našu web stranicu https://apuri.uniri.hr/casopis-dispozitiv/.
#APURI #časopis #Dispozitiv #natječaj radovi #poziv
