Na današnji dan 1961. odlukom Gradskoga narodnog odbora općine Sušak, osnovan je Muzej narodne revolucije Rijeka. Sjedište je bilo u kući grofa Lavala Nugenta koja se nalazi u Ulici Petra Zrinskog 12 na Sušaku. U studenom 1976. godine Muzej narodne revolucije preseljen je u novu suvremenu, namjenski izgrađenu zgradu, sa stalnim postavom, ustrojenim zbirkama i zadovoljenim muzejskim standardima.
Djelo arhitekta Nevena Šegvića iz 1976. godine, nedavno je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao preventivno zaštićeni objekt. Ovu odluku donio je Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Izgrađena u dvorištu Guvernerove palače, zgrada je služila potrebama tadašnjeg Muzeja narodne revolucije, prvog poslijeratnog objekta u Rijeci namijenjenog isključivo kulturnim potrebama. Prije toga, Muzej narodne revolucije djelovao je u skučenim prostorijama na Trsatu. Dizajn zgrade inspiriran je prvom zgradom Muzeja američke umjetnosti Whitney u New Yorku iz 1966. godine, radom arhitekta Marcela Breuera. Riječki muzej ima četiri izložbeno-galerijske etaže, a njegove fasade, okrenute prema dvorištu, oblikovane su kao jednostavni ravni volumeni u obliku četvrtastih kubusa. Ova moderna graditeljska gesta unijela je iznenađenje u prostor definiran logikom gradnje iz 19. stoljeća, stvarajući kontrast. Staklena stijena koja se proteže cijelom širinom prizemlja ističe glavni ulaz u muzej.
Projekt je dobio Republičku i saveznu nagradu lista Borba za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1976. godine. Muzej narodne revolucije djelovao je do 1994., kada je odlukom Gradskog vijeća preoblikovan u Muzej grada Rijeke. Zgrada je adaptirana 2002. godine zbog potrebe za dodatnim prostorom, pri čemu su na drugom i trećem galerijskom katu ugrađene nove međukatne konstrukcije, što je omogućilo dodatni prostor za čuvanje muzejskog fundusa i novi izložbeni prostor. Trenutno se zgrada obnavlja.
Zahvaljujući ulaganju Grada Rijeke, prekrasna barokna palača unutar nekadašnjeg industrijskog kompleksa „Rikard Benčić“ obnovljena je i prenamijenjena u novi dom Muzeja grada Rijeke. Nekadašnja upravna zgrada stare tvornice, koja je svoj život započela sredinom 18. stoljeća kao rafinerija šećera, postala je reprezentativan muzejski prostor koji slavi i predstavlja burnu riječku povijest te povijest kompleksa Benčić, koji je kroz stoljeća bio i tvornica duhana te, u konačnici, „Tvornica motorne opreme i ljevaonica Rikard Benčić“.
Grad Rijeka je u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture uredio Palaču šećerane koristeći bespovratna EU sredstva. Nakon što su razne komisije prepoznale ovaj projekt kao vrijedan kulturni projekt, riječkoj gradskoj upravi je odobreno gotovo 69 milijuna kuna za uređenje Palače i broda Galeb, koji će po dovršetku radova poslovati kao podružnica Muzeja grada Rijeke. Muzej grada Rijeke u obnovljenoj Palači šećerane otvoren je 13. studenog 2020. godine, nakon godina priprema. Grad Rijeka je, nakon što je postao vlasnikom Palače, u suradnji s konzervatorima proveo čitav niz pripremnih radova nužnih za obnovu, rekonstrukciju i prenamjenu. U tim radovima sudjelovali su brojni stručnjaci, uključujući arhitekte, povjesničare umjetnosti i restauratore.
Palača šećerane mnogi stručnjaci ubrajaju među najljepše barokne palače u Hrvatskoj. Riječ je o reprezentativnom prostoru s bogatim interijerima, zidnim i stropnim oslikama mitoloških i povijesnih sadržaja te panoramama imaginarnih gradova.
Palača šećerane zaštićeno je kulturno dobro od 1970. godine. Izgrađena je 1752. godine kao upravna zgrada rafinerije šećera, a nakon požara 1785. godine, zgrada je obnovljena i opremljena baroknim interijerima sa zidnim slikama i štukaturom. Godine 1851. u zgradi je smještena uprava Tvornice duhana, a nakon 1945. godine postaje sjedištem Tvornice motora „Rikard Benčić“.
Istaknuta fotografija: Grad Rijeka
#Muzej grada Rijeke #Muzej narodne revolucije Rijeka #obljetnica #Palača Šećerane #Rijeka
