Koliko se u Hrvatskoj zapravo čita? Izdvajaju li se Riječanke i Riječani po svojim čitalačkim navikama? Što je kod nas popularno, i govori li to išta o nama?
I što jedan naslov uopće učini popularnim? Kvalitetne recenzije ili ono što Vili Beroš drži u ruci dok izlazi iz Remetinca?
Podaci Gradske knjižnice Rijeka o najposuđivanijim naslovima u 2024. godini nude odgovor na neka od ovih pitanja, pružajući izravan uvid u specifičnosti čitalačkih navika korisnika GKR. Neki od rezultata donekle su očekivani, a neki iznenađuju i otvaraju nova pitanja o tome što određeni naslov čini toliko traženim. Popisi knjiga rađeni su na temelju podataka koje nudi online izvor (katalog.gkr.hr) za najposuđivanije knjige u zadnjih 365 dana, obuhvaćajući podatke iz cijele mreže GKR, ne samo Središnje knjižnice. Selektirani naslovi doduše ne uključuju lektire i knjige namijenjene djeci – u suprotnom bi navedena kategorija daleko prednjačila.
Najposuđivaniji naslovi iz fonda GKR u 2024. godini su sljedeći:
1. Slučaj vlastite pogibelji / Kristian Novak
2. Listanje kupusa / Igor Beleš
3. Troje / Valérie Perrin
4. Svježa voda za cvijeće / Valérie Perrin
5. Kućna pomoćnica / Freida McFadden
6. Četiri vjetra / Kristin Hannah
7. Vučja djevojčica / Kristin Hannah
8. Ciganin, ali najljepši / Kristian Novak
9. Kuća noći / Jo Nesbo
10. Moja Aljaska / Kristin Hannah
Kristian Novak je već godinama jedan od najčitanijih hrvatskih autora, a na vrhu liste je – ne baš pretjerano šokantno – njegov najrecentniji roman “Slučaj vlastite pogibelji”. Novak u romanu na vrlo pitak, originalan i gotovo kazališni način obrađuje priču stvarnog slučaja smrti policajca u Međimurju, a popularnost romana može se pripisati kombinaciji pristupačnosti jezika, uvijek aktualne tematike (seciranje sustava školstva i policije) i autorove reputacije koja je svojevrsni fenomen suvremene domaće književnosti. I Igor Beleš se u svom “Listanju kupusa” dotiče nečega autohtono hrvatskog i mnogima bliskog, kroz jednako pristupačno, humano i naizgled jednostavno pripovijedanje donoseći priču o grupici prijatelja čije djetinjstvo u ljeto 1991. naglo prekida rat.
Valérie Perrin je nagrađivana francuska spisateljica čija su se čak dva naslova našla na top listi GKR – “Svježa voda za cvijeće” i “Troje”. S brojem naslova ipak ju je ipak prestigla Kristin Hannah, američka spisateljica poznata po romanima ljubavne i obiteljske tematike. Njene su priče uvjerljive, opipljive i životne, ali ne i suviše kompleksne. Tu se našla i Freida McFadden i njen bestseler “Kuća pomoćnica”, kao i norveška spisateljska superzvijezda Jo Nesbo i njegov recentno prevedeni triler “Kuća noći”. Iako se pojedini naslovi na top listama znaju zadržati poduže vrijeme, navedeni popis pokazuje da su korisnicima knjižnice najinteresantniji bili naslovi koji su objavljeni ili prevedeni u posljednjih nekoliko godina. S druge strane, iz GKR kažu kako je popularan bio i Sun Tzu i njegovo “Umijeće ratovanja”, knjiga nastala između 5. i 3. stoljeća prije naše ere. Toliko o recentnosti i utjecaju TikTokera.
Ako se pak fokusiramo isključivo na hrvatsku književnost, na popisu najčitanijih knjiga GKR u 2024. godini su sljedeći naslovi:
1. Slučaj vlastite pogibelji / Kristian Novak
2. Listanje kupusa : roman / Igor Beleš
3. Ciganin, ali najljepši / Kristian Novak
4. Depra / Aleksandar Stanković
5. Brod za Issu / Robert Perišić
6. Črna mati zemla / Kristian Novak
7. Psi / Dora Šustić
8. Sigurna kuća / Marina Vujčić
9. Premještanje snova / Mihaela Gašpar
10. Tvornica Hrvata / Nebojša Lujanović
Ključnu ulogu u populariziranju određenog naslova ili autora imaju i raznorazni marketinški potezi, kako se i koliko o nečemu priča, i ponekad je dovoljno da nastane momentalni ‘boom’ koji potom stvori domino efekt i gomilanje zahtjeva za posudbu knjige. I o Belešu i Novaku se u 2024. godini poprilično šuškalo; u kritikama, književnim klubovima i blogovima, kao i njihovim gostovanjima na festivalima i promocijama. Aleksandar Stanković je ime na nacionalnoj razini, pa ovdje nema neke lokalne specifičnosti, ali se zato o Dori Šustić i njenim “Psima”, kao i o Nebojši Lujanoviću i “Tvornici Hrvata” mnogo pričalo na Vrisku 2023. Očekivano se na popisu našao i izvrsni Robert Perišić, kao i Marina Vujčić koja je svoju popularnost među riječkom publikom dokazala i ogromnim odazivom na njeno predstavljanje “Sigurne kuće” u kolovozu prošle godine.
Ako fokus suzimo na još lokalnije, u zavičajnoj zbirci GKR posebno su se istaknuli sljedeći autori i naslovi:
1. Hotel Wartburg / Zoran Žmirić
2. Kino Sloga / Ivica Prtenjača
3. Srce mog medvjeda / Milan Majerović-Stilinović
4. Visoke trave / Zoran Žmirić
5. Kako čitati grad : Rijeka jučer, danas / Radmila Matejčić
6. Kapetan onkraja / Vlado Simčić Vava
7. Žena koja je voljela Henninga Mankella / Milan Zagorac
8. Četiri lakta unutra / Eva Simčić
9. Netaknuti listovi gline / Gordana Brkić Žagar
10. Ples oko Sunca : [autobiografija] / Vedrana Rudan
Zoran Žmirić je izrazito cijenjen i voljen od strane riječkog čitateljstva, i za to nam ne trebaju podaci o najposuđivanijim knjigama. Svejedno je zanimljivo sagledati traženost njegovih romana, kao i naći potvrdu vječitog sjaja Radmile Matejčić i njenog klasika “Kako čitati grad”.

Od konkretnijih kategorija, u općoj povijesti najposuđivanija je knjiga “Sapiens : kratka povijest čovječanstva” i “Homo Deus : kratka povijest sutrašnjice” Yuvala Noah Hararija, kao i “Riječka kriza : život nakon Habsburške Monarhije”, hrvatsko izdanje knjige Dominique Kirchner Reill. U području etnografije, običaja i načina života istaknuli su se autori Davor Rostuhar, Stjepko Težak i naša riječka filozofkinja, vrtlarica i autorica Ana Smokrović, među putopisima Simon Reeve, Anthony Bourdain i Laurie Woolever (novo zgodno ukoričeno izdanje “Put oko svijeta : sasvim drugačiji vodič”) i ponovno Rostuhar. U glazbi su pažnju najviše privlačile Britney Spears i Danijela Martinović, a među biografijama princ Harry i Sharon Stone.
Među najčitanijim naslovima u području psihologije ističu se “Atomske navike” Jamesa Cleara – kako blurb kaže, jednostavan i dokazan način uz pomoć kojeg ćete izgraditi dobre navike i ukloniti loše: sitne promjene, čudesni rezultati. Iz ekonomije je prošle godine najposuđivanija bila “Promišljanjem do bogatstva”, priručnik Napoleona Hilla s razrađenim tehnikama samousmjeravanja i organiziranog planiranja. Oba naslova uključuju svojevrsne upute kako doći do nekog životnog cilja – bilo da se radi o osobnim postignućima ili poslovnim idejama. Knjige posvećene osobnom rastu trenutno su iznimno popularne i u Hrvatskoj i u svijetu, i to nije neka novost. Budući da svi veći nakladnici kod odabira ponuđenih naslova u vidu imaju i financijski aspekt, a prevođenje i izdavanje takvih naslova provjeren je uspjeh, neminovno je da će se svako malo na policama knjižara i knjižnica naći hit naslovi takve tematike. Tako ćemo dobiti priliku naučiti kako u šest koraka postati milijarderi, pobijediti smrt ili dostignuti ultimativni duhovni zen, a to će nam po prilici ispričati neko poznato lice kao što je Matthew McConaughey. Naravno, potreba za učenjem o načinima kako svoj život učiniti kvalitetnijim je logična i u njoj nema ničega spornog, no ovakva publicistika često nudi brzopotezna i pojednostavljena rješenja koja – onima koji to shvaćaju suviše doslovno – mogu stvoriti iluziju da se do velikih promjena i ciljeva dolazi pucketanjem prstiju. Ili, još bolje, križanjem liste savjeta iz priručnika koji njegovim autorima i nakladnicima donose vrtoglave cifre na dnevnoj bazi.
Iako je nema na popisu, u 2024. je povećana popularnost knjige “Faktologija” švedskog liječnika i statističara Hansa Roslinga. Ovdje je riječ o najefikasnijem marketinškom potezu – nasumičnom medijskom ‘boom’ momentu u kojem aktualna faca nešto konzumira ili preporuča. Referentnost face je manje važna, osim ako ne vjerujemo u istančani čitalački ukus ministra Vilija Beroša. Još ako ju je čitao u Remetincu, onda to nosi posebnu težinu.
U svakom slučaju, podaci o najčitanijim naslovima knjižnica mogu nam reći puno – ali ako želimo detaljniju i vjerodostojniju sliku čitalačkih navika, ne i dovoljno. Navedene top liste su dobivene kroz ograničene rezultate pretraživanja na temelju nekih od podataka: sadržaj, zbirka, jezik i vrsta građe. Klasifikacija je također ponekad manjkava, pa se pod kategoriju psihologije stavljaju naslovi koji po nekoj logici tamo ne bi trebali pripadati. Nadalje, najpopularniji su naslovi često zbog ograničenog broja primjeraka dugo nedostupni (ljudi produžuju svoje posudbe i po nekoliko mjeseci), pa pravi interes za određenim naslovom zapravo nije poznat. Na koncu, što znači “najčitanija knjiga”? Znamo li da je netko tko je posudio određenu knjigu nju i pročitao?
Na popularno pitanje o tome “čita li se puno” isto nije lako odgovoriti – netko posudi (i pročita) 40 knjiga godišnje, a netko četiri. Onaj tko ih pročita četiri, vrlo će vjerojatno posuditi naslove koji su najaktualniji. Razlozi posuđivanja su također faktor koji bi se trebao uvrstiti u jednadžbu ako bismo htjeli analizirati navike i čitalačku kulturu općenito. Tko u Rijeci (i Hrvatskoj) čita i kako/zašto je jednako poticajno pitanje kao i što se u Rijeci čita, ali za to su potrebni specifičniji rezultati i znatno iscrpnije istraživanje.
Ono što je iz ovakvih lista evidentno jest činjenica da knjige za samopomoć ipak nisu jedino što je popularno, da je unatoč tome što je podložnost trendovima uvijek prisutna, do izražaja dolaze i naslovi koji nisu nužno lako objašnjivi ili prvoloptaški, i da domaći autori i autorice itekako imaju šanse za privlačenje pažnje pored svjetskih bestselera.
Istaknuta fotografija: GKR
#čitalačke navike #GKR #Gradska knjižnica Rijeka #Najčitanije knjige GKR #Što Riječani čitaju #Top lista knjiga