Arheološka baština grada Rijeke (2. dio)

CLAUSTRA ALPIUM IULIARUM

Mračan je period koji živimo, a kultura je za svaku primitivnu vladavinu samo teret.

Dragan Velikić

Claustra Alpium Iuliarum[1] je kasnoantički[2] rimski obrambeni sustav zidina, utvrda i tornjeva koji su izgrađeni na potezu od Rijeke do južne i zapadne Slovenije. Nisu izgrađeni u kontinuitetu kao Hadrijanov zid u Britaniji[3] i nisu označavali granicu, već su to zidovi koji zatvaraju prolaze udolina u smjeru Italije. Od tuda i ime „zatvarači Julijskih Alpi“. Sve zajedno zidovi imaju oko 30 kilometara ali pokrivaju mnogo veće područje.

Centralna carska vlast razorena u građanskim ratovima, koji su uslijedili u razdoblje koje zovemo Vojnom Anarhijom[4], nije mogla garantirati sigurnost vlastitih provincija na Dunavu te su germanska plemena, privučena bogatstvom Rimskog Carstva, prešla rijeku i pljačkala u unutrašnjosti. Već su za vrijeme Marka Aurelija[5] Kvadi i Markomani[6] provalili do Akvileje (koja je u to vrijeme imala visokih 200.000 stanovnika) i uništili Opitergium (Oderzo). To je predstavljalo veliki šok za Rimljane, naviknute na osvajanje i sigurnost. Oni su tada zaista bili uvjereni u vječnost svoga carstva[7].

Zidine su izgrađene radi obrane od barbara, vjerojatno za vrijeme cara Galijena (253.-268.) kad se promijenio način ratovanja rimskih legija[8]. Bile su korištene oko stoljeće i pol te su napuštene početkom 5.stoljeća kad je Alarik, kralj Vizigota provalio u Italiju[9] i nakon toga opljačkao Rim (410.). Ironija je da je Claustra  tijekom svog postojanja bila poprište tri građanska rata među samim Rimljanima.

O PROFUĆKANIM PRILIKAMA

U Primorsko-goranskoj županiji postoje nekoliko dijelova Claustre i dijelova povezanih sa Claustrom:

  • Gradina kod Pasjaka
  • gradina Solin u Kostreni
  • gradina u Klani
  • zidine kod Studene
  • zidine kod Jelenja
  • zid u Prezidu
  • Principija u riječkom Starom gradu
  • zid na Kalvariji
  •  zid u ulici Oktavijana Valića
  • zid na Sv.Katarini

Autor ovih redaka je napisao magistarski rad na Sveučilištu u Udinama te je prošao cijelu hrvatsku Claustru pješice[10] i upoznat je s njenim istraživanjem[11], pokušajima valorizacije i propusta. Claustra je ujedno bila tema koju sam nadobudno, onomad nakon fakulteta, Vojku Obersnelu predložio kao temu istraživanja i valorizacije, ali bez sluha. Treba samo reći da je to najveći arheološki monument po dimenzijama u Hrvatskoj i Sloveniji. Bio je predmet dva međugranična europska fonda, no nakon što su europski novci završili, aktivnosti s hrvatske strane su se ugasile, ali srećom po nas da graničimo s vrijednim Slovencima, kod njih se aktivnosti nastavljaju što možemo vidjeti na web stranici[12] i FB[13]. No, ostaje gorak okus da dva uzastopna INTEREG projekta nisu bila dovoljna vodećima u Rijeci i Županiji da prezentiraju riječku Claustru kako treba što je dokaz da su projekte odradili s figom u džepu i radi naslikavanja[14].

U Rijeci, gdje su ostaci Claustre najvrjedniji i najimpozantniji vlada potpuni nedostatak vizije u političkoj garnituri. Rimsko vojno zapovjedništvo Principija (Sl 1, 2)  je arheološki park u kojem je donedavno na deset godina stajala tabla sa slikom hipokausta (sl.4), što nije točno jer se one nalaze ispod bivše zgrade Croatia recordsa[15]. Otkriveni ostaci su samo 1/4 Principije iako su i sami impozantni. U okolnim zgradama se odvija život te bi bilo dobro da je arheološki park u svrsi života, a ne da služi kao čikobernica gostima Bar Bara. Zato tamo sad stoji raslinje s opušcima[16](sl.3) koje otkriva koliko vodeće u gradu nije briga za kulturnu baštinu. Tamo je i paradoksalna zgrada koja je okovana drvenim gredama koje trunu (sl.5). Svih ovih desetljeća dopuštalo se da ruševine Starog grada budu maknute (npr. na Trgu Grivica ili na Koblerovom trgu) u ime novogradnje. Nitko neće ulagati u takvu zgradu malih gabarita. Samo stubište uzima joj puno prostora. Ima li ona povijesnu vrijednost? Ima, ali Principija na kojoj stoji je vrijednija od iste te niti ne može biti korištena za prezentiranje arheološkog parka.

Što se čeka? Čeka se da se uruši da nitko ne bude kriv jer je netko nešto odlučio. S druge strane, zidine Tarsatike su bez problema sakrivene od očiju javnosti na podu bivše kavane Dva Lava.

Slika 1. Idejna rekonstrukcija Principije
Slika 2. Stanje zapuštenosti Principije
Slika 3. Čikovi iz okolnih kafića koje onda metu vlasnici hostela koji reklamiraju Principiju kao atrakciju
Slika 4. Tabla hipokausta plaćena EU fondovima stavljena na krivo mjesto, maknuta, ali ne postavljena kod Croatia recordsa
Slika 5. Zaštita paradoksalne zgrade koja je na Principiji

Nadalje, zid na stubištu Kalvarija nije prezentiran te građani ne znaju za njega (sl.6), a pored njega su kapelice[17] (sl.7) koje su u užasnom stanju. Zid na Kalvariji, odnosno njegova konzervacija, istini za volju ne izgleda monumentalno, ali je ipak ostatak najvećeg monumenta Republike Hrvatske.

Slika 6. Dio zida na usponu Kalvarija
Slika 7. Napuštene kapelice na Kalvariji
Slika 8. Claustra u ulici Ante Kovačića
Slika 9. Claustra kao ogradni zid vrta u ulici Ante Kovačića na Kozali
Slika 10. Claustra u nastavku ulice Ante Kovačića
Slika 11. Zadnji dio Claustre u ulici Ante Kovačića

Zid je prepušten samom sebi među neboderima na Kozali (sl. 8,9,10, 11). Zid u ulici Oktavijana Valića je dio obiteljske kuće i vrtova, nitko ne zna za njega (sl.12,13). Zidine na Katarini su najbolje očuvane, najveće i najduže u jednom komadu ali su prepuštene vegetaciji, nebrizi i smeću (sl.14,15,16).

Slika 12. Claustra kao dio obiteljske kuće u početku ulice Oktavijana Valića
Slika 13. Claustra kao dio ograde vrta u Oktavijana Valića
Slika 14. Claustra na Sv.Katarini
Slika 15. Claustra na Sv.Katarini
Slika 16. Claustra na Sv.Katarini odozgo

SVIJETLI PRIMJER, ALI U ČABRU

Jedino je nezavisni gradonačelnik Grada Čabra Antonio Dražović imao sluha za Claustru te je postao predsjednik „Partnerstva za očuvanje i revitalizaciju baštine obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum“.

Zid u Prezidu je po mnogočemu jedinstven.

On je izgrađen kako bi zaustavio prodor prema Cerniku odnosno antičkoj Emoni (Ljubljana). Oduvijek se znalo za zid u Prezidu po kojem je naselje i dobilo ime. Još od srednjeg vijeka to je granica posjeda Frankopana te je to zato danas državna granica Hrvatske i Slovenije. Cilj gradonačelnika Dražovića je valorizirati Claustru u Prezidu zajedno sa susjednom Občinom Loška Dolina s kojom graniči i zajedno dati istražiti, prezentirati i valorizirati zid kako bi bio razlog stvaranja radnih mjesta i ostajanja u Prezidu koji je u zadnjih 30 godina izgubio polovicu stanovništva[18]. Antonio Dražović je s gradonačelnicima Klane, Matulja i Rijeke pokušao ostvariti kontakt u vezi zajedničkih projekata u vezi Claustre, ali vidjevši da nema interesa, odlučio je surađivati sa Slovencima[19]u sklopu Konzorcija za Claustru. Grad Čabar je za za 2025.predvidio sredstva za istraživanje i popularizaciju materijalne kulturne baštine na svom području.

ZAKLJUČAK

Rijeka sve svoje znamenitosti prezentira u strogom centru što čini život težak preostalim stanovnicima (parking, gužva, buka, ispušni plinovi). S obzirom na tijek zidina Claustre koje se penju iz centra na Kalvariju, Kozalu i Sv.Katarinu ova bi baština bila dobra da malo decentralizira prezentaciju tarsatike i turističko ophođenje na sjeverni dio grada gdje su uostalom i fantastične tvrđave na Katarini i Pulcu. Sve to se može povezati sa šetnicom koja ionako postoji u najvećem dijelu te Kalvariji vratiti dignitet s obnovljenim kapelama. Zamislite priču o rimskoj Tarsatrici i njenim zadnjim dramatičnim danima koja počinje od Principije i završava na Katarini. Zašto je to tako teško ostvariti?

Slika 17. Pozicije dijelova Claustre na Kalvariji, Kozali i Sv.Katarini (M. ZACCARIA, V. FLEGO 2010)


[1] Izvorni tehnički termin povjesničara i vojnika Amiana Marcelina u djelu Res Gestae (druga polovica 4.stoljeća).

[2] Kasna antika je period u Europi i Mediteranu  koji ide otprilike od Vojne anarhije 3.stoljeća sve do uspona Rashidunskog kalifata u 7.stoljeću. Ne postoji sloga između znanstvenika kada počinje točno i završava kasna antika ali označava spori prijelaz antike u srednji vijek, odnosno kad civilizacija temeljena na građanskom životu počinje kopniti.

[3] Ili limesi na Rajni, Dunavu, fosaatum Africae itd.

[4] Od ubojstva cara Aleksandra Severa do Dioklecijana izmijenili su se oko 50 careva i što uzurpatora.

[5] Završna bitka iz tog rata se pojavljuje se u početnim scenama Gladijatora I.

[6] Zapravo koalicije više germanskih i iranskih plemena.

[7] Dion Kasije, senator i povjesničar tog vremena je napisao da je sa smrću Marka Aurelija se zlatno carstvo pretvorilo u željezo i ruzinu.

[8] Mi danas imamo na pameti oklop rimskih vojnika iz Gladijatora Ridleya Scotta, ali ono se mijenjalo u tisućljetnoj povijesti rimske povijesti te se u vrijeme Vojne Anarhije rimska vojska prilagođavala načinu ratovanja Sasanida na Istoku.

[9] Riječka Principija pokazuje sloj devastacije koji je moguće iz vremena Alarikove provale.

[10] https://www.mojarijeka.hr/setnja-ostacima-rimskih-zidina-u-rijeci/

[11] https://www.academia.edu/5928489/Mario_Zaccaria_Claustra_Alpium_Iuliarum_a_Research_Plan

[12] https://claustra.org/hr/

[13] https://www.facebook.com/ClaustraPlus

[14] Ovdje kritika ne ide na stručnjake iz PPMHP koji su svoj posao obavili najbolje što su mogli uzevši u obzir lance kojima važe politika (poznat je u kuloarima i desetljetno nepodnošenje između gradonačelnika Rijeke i Župana. U takvim okvirima bilo što napraviti je uspjeh.

[15] Deset godina sam pisao Gradu da dezinformira građane i turiste na što nisam nikad dobio odgovor ali su ju ipak makli, 2023.g. U tome mi je svjedok vijećnik Vedran Vivoda kojem sam pisao da pita na Vijeću zašto je tabla o hipokaustu na mjestu Principije.

[16] Iz pouzdanih izvora znam da ljudi koji iznajmljuju i žive od iznajmljivanja metu na Claustri umjesto gradskih službi.

[17] Postaje Isusove pasije radi kojih se uspon i zove Kalvarija.

[18] Radi loše konekcije sa Zagrebom i Rijekom, lošom vladavinom prijašnje lokalne vlasti i bolje povezanosti s Ljubljanom te ukinuća prijašnjih dobrih efekata brdsko-planinskog zakona

[19] „…,“osmišljava se projekt uređenja i označavanja rimskih puteva koji su ovim krajevima u doba Rimskog Carstva vodili prema Alpama“,   https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/svecana-sjednica-gradskog-vijeca-grad-cabar-ponosan-na-brojne-projekte/

Istaknuta fotografija: Kalvarija; preuzeto s Penzići Rijeka

#arheološka baština #Claustra #Claustra Alpium Iuliarum #Kalvarija #Rijeka

Nasumičan izbor

Upišite pojam za pretragu ili pritisnite ESC za povratak na stranice

Skoči na vrh