Neprekinuta tradicija čuvanja svih vrsta dokumentacije u javnim uredima Rijeke datira još iz 15. stoljeća. Međutim, organizirano prikupljanje, čuvanje i obrada povijesnog arhivskog materijala započeli su tek osnivanjem samostalne arhivske ustanove, Kraljevskog državnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume), osnovanog 1. rujna 1926. godine. Kraljevski dekret od 6. prosinca 1928. godine potvrdio je postojanje riječkog arhiva, no kao odsjeka Kraljevskog državnog arhiva u Trstu.
Taj je status arhiv zadržao, s nazivom (R. Archivio di Stato – Sezione di Fiume), sve do 1945. godine i završetka talijanske uprave u Rijeci. Nakon što je Rijeka priključena NR Hrvatskoj unutar Jugoslavije, prekinuta je njena odvojenost od hrvatskog zaleđa. Od 1945. do 1947. godine arhiv djeluje kao samostalna institucija pod imenom Državni arhiv Rijeka. U veljači 1948. postaje dio zagrebačkog državnog arhiva kao ispostava Državnog arhiva u Zagrebu. No, na današnji dan 1949. godine, vraćeni su mu prethodni naziv i status samostalne ustanove. Godine 1959. arhiv mijenja ime u Historijski arhiv Rijeka, pod kojim djeluje do 1993. godine. Nakon toga, u nezavisnoj Hrvatskoj, dobiva naziv Povijesni arhiv Rijeka, a pod ovim imenom djeluje do 1997. godine, kada konačno postaje Državni arhiv u Rijeci. U svojoj gotovo stoljetnoj povijesti arhiv je prolazio kroz promjene u skladu sa sudbinom grada, a njegovo je djelovanje bilo prilagođeno političkim i upravnim okvirima u kojima je djelovao.
Od osnutka do 1945. arhiv je pokrivao područje Kvarnerske pokrajine, koja je obuhvaćala Rijeku, liburnijski dio Istre i dio slovenskog Krasa. Tijekom Drugog svjetskog rata, nadležnost arhiva proširila se i na jugozapadnu Hrvatsku, koja je 1941. godine bila pod talijanskom aneksijom. Nakon 1945. područje djelovanja Državnog arhiva u Rijeci uključivalo je cijelu hrvatsku Istru te otoke Cres, Lošinj i Krk. Osnivanjem arhiva u Pazinu 1958. godine, riječki arhiv zadržao je nadležnost samo nad istočnim, liburnijskim dijelom Istre. Gubitak nadležnosti nad tim krajevima kompenziran je proširenjem djelokruga na područja Primorja i Gorskog kotara. Tako se formira djelokrug Državnog arhiva u Rijeci, koji danas obuhvaća cijelu Primorsko-goransku županiju i područje grada Senja u Ličko-senjskoj županiji.
Česte promjene državne vlasti na području nadležnosti riječkog arhiva dovele su do gašenja mnogih upravnih, pravosudnih i vojnih institucija, školskih i gospodarskih organizacija, koje su za sobom ostavljale opsežnu arhivsku građu. Kao rezultat, arhiv je zabilježio brzo povećanje količine gradiva i broja arhivskih fondova, pa je količina dokumentacije od osnutka arhiva do danas povećana za više od deset puta.
Izvor: Državni arhiv u Rijeci
Istaknuta fotografija: Državni arhiv u Rijeci
#dokumentacija #Državni arhiv Rijeka #obljetnica #Rijeka #ustanova
