U suradnji s Muzejom grada Splita, HULU je nastavio svoj program međuinstitucionalne suradnje projektom „Plesni Peristil” Leonarda Losciale u Dioklecijanovim podrumima 6. ožujka, a instalacija se može pogledati do 18. ožujka.
Leonardo Losciale rođen je u Italiji 1985.godine. Godine 2018. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer kiparstvo. Izlagao je na više skupnih i samostalnih izložbi . Sudjelovao je na međunarodnoj kiparskoj radionici u Brtonigli i Vrsaru specijalizirajući se za izradu kamenih skulptura („Kaline” i „U tranziciji” trajno postavljene u javnom prostoru u Istri). S Marinom Brkić je izradio skulpturu „Kukuruznjak”. Sudjeluje na raznim radionicama kolektivnih umjetničkih djela, likovne kritike. S Marinom Brkić i Mateom Despot je osnovao neformalnu galeriju „Rupa”. U svom radu se uglavnom bavi novim materijalima , ambijentalnim instalacijama i interakcijom.
Magistar je i klasične glazbe te radi kao timpanist u Zagrebačkoj filharmoniji, a surađuje i s orkestrima po Europi.
Za svoju instalaciju „Plesni Peristil” će reći da se odnosi na unutarnje dvorište, kuće okružene stupovima i općenito svaki vanjski prostor okružen stupovima. U ovom prostoru imamo sve, stupovi su u zatvorenom prostoru i čak pod zemljom.
Smatra da nakon što je autentični Peristil bojan u različite boje, crni, crveni, žuti, zeleni i tako dalje, on ovdje predstavlja neki simulakrum autentičnog Peristila koji pleše. Umjesto statički kamenih stupova koristi papir kao umjetnost, papir koji je vrlo krhak i ima puno nabora. Ovaj papir koji je postavljen u vertikalu, pomiče s mehanizom koji se ritmički otvara i zatvara. Instalacije su nepokretne sve dok se promatrač ne počne pomicati, a takvo je i kretanje nabora papira, nestabilno i različito u ponavljanju.
U performans koji je radio, ulazi u svaki modul i igra se predmetima odnosno kvazi otpadom koji je našao na tom mjestu blizu Dioklecijanovih podruma. Reproducirani ritam ponavlja u petlji i sve postoje dio instalacija.
Znači ritmički odnos između otvaranja i zatvaranja modula nije unaprijed određen, već je također prepušten slučaju.
Zaključuje na kraju kako nasumičnost u oblikovanju djela nije znak kaosa, već dopuštanje djelu da preuzme vlastitu autonomiju. Ovi nestabilni objekti nemaju ni početak, ni kraj, a ipak žive.
Kustosica izložbe Dora Derado Giljanović kreće od samog pojma papira koji umjetnici koriste za skice koji u rukama ovog umjetnika doživljava „dramatičnu transformaciju”. Losciale pokušava savinuti papir u jednakim naborima te nakon nekog vremena vidi da je to jednostavno nemoguće te da je „šablonizirano ponavljanje – nemoguće”. Nepravilnu harmoniku postavlja uspravno te je pokreće uz pomoć elektromotora uz nepravilnu ritmičnu glazbu. Na trenutke taj nerazmjer, možda, i poprima sklad.
Loscialove strukture, zapaža nadalje kustosica, poprimaju oblik stupa koji predstavlja inače čvrst arhitektonski element, a u ovom slučaju utjelovio ga je nestabilni materijal. Njegova nestabilnost se posebno zapaža kada na njega počnu utjecati prirodni elementi pa i sama ljudska strujanja.
I kustosica i umjetnik se po tom viđenju vežu na francuskog filozofa Gilles Deleuze koji u svom djelu „Razlika i ponavljanje” vidi razliku ne kao odstupanje od ideala već kao silu koja stvara napredak.
Stupci djeluju moćno, ali i jako krhko te se kroz takav kontrast promišlja i o današnjoj slici pojedinca. U virtualnom svijetu svi smo jaki i predstavljamo se uglavnom potpuno drugačijima od onoga kakvi smo uistinu. Tako i ovi stupci izgledaju monumentalno, moćno, ali pod utjecajem obične vlage oni se tope, nestaju.
Papirnati stupci u moćnim Dioklecijanovim podrumima nadilaze muzejski prostor i postaju mjesto propitivanja identiteta.
Kustosica Dora Derado Giljanović zaključuje kako nas Loscialeov rad „poziva da preispitamo ne samo svoje poimanje prostora, vremena i identiteta, već i vlastitu ulogu u današnjem društvu spektakla. Podsjeća nas na paradoks suvremenog postojanja – težnju za trajnošću u svijetu koji je sve više privremen i nestabilan.”
S obzirom da je izložba dostupna do 18. ožujka, prođite kroz Dioklecijanove podrume i osluhnite Loscialeov „plesni Peristil”.
Istaknuta i ostale fotografije: Muzej grada Splita
#Dioklecijanovi podrumi #instalacija #Leonardo Losciale #Muzej grada Splita #Plesni peristil
